Marko Katanović (SDP) prije dva tjedna najavio je kandidaturu za gradonačelnika grada Križevaca.
Danas je održao konferenciju za medije ispred Razvojnog centra i tehnološkog parka i predstavio prvu od tri cjeline programa s kojim izlazi pred građane Križevaca na svibanjske izbore.
Porezno rasterećenje
Kad u svibnju dobijemo povjerenje građana, odmah ćemo pripremiti jednu važnu Odluku na Gradsko vijeće, a to je izmjena Odluke o gradskim porezima.
Grad Križevci u ovom trenutku ima 4 vrste lokalnih poreza, porez na potrošnju, visina stope je 3% na prodajnu cijenu, porez na korištenje javnih površina, s ukupno 14 različitih kategorija, porez na kuće za odmor, 10 kn/m2 korisne površine i prirez poreza na dohodak, visina stope je 10% – uvodno je rekao Katanović i istaknuo kako će odmah pokrenuti ukidanje poreza na potrošnju.
-Grad godišnje uprihodi od poreza na potrošnju između 500 i 550 tisuća kuna. U odnosu na planirane prihode proračuna za 2021.god u visini od 122 mil.kn, ovaj iznos je neću reći zanemariv, ali Grad može normalno funkcionirati bez njega.
Ovo je namet koji plaćaju naši ugostitelji, ugostitelji koji zbog situacije s korona krizom u zadnjih godinu dana nisu bili u mogućnosti raditi, niti poslovati. Kompletan ugostiteljski sektor je porezno najopterećeniji, s PDVom od 25% i porezom na potrošnju od 3%, na razini RH taj sektor je već izgubio preko 11.000 zaposlenih.
Događat će se vjerojatno i u Križevcima da će određeni ugostitelji nažalost biti primorani zatvoriti svoje lokale – poručio je Katanović i napomenuo kako ovo nije spasonosni potez za taj sektor.
-Ali to je početak, dobra gesta, potpora od strane grada i slanje poruke da smo tu i da mislimo na njih, a opet znači određeno rasterećenje, da u trenutku kad epidemiološke mjere popuste i lokali otvore svoja vrata, da ugostiteljski sektor nešto lakše prodiše.
Ono što je dobro, iskreno vjerujem da će velika većina taj novac uložiti u svoje poslovanje, u svoje zaposlenike, u svoj prostor – istaknuo j ei pobrojao gradova koji su ukinuli porez na potrošnju.
-Porez na potrošnju ukinuli su i manji, i nama slični i veći gradovi od Križevaca, kao što su Samobor, Zagreb, Zabok, Donji Miholjac, Našice, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo, Osijek, Zaprešić, Slavonski Brod, Kutina, Krapina, Zlatar, Zabok, Čakovec i naši susjedi Koprivnica i Bjelovar.
Što se tiče poreza na korištenje javnih površina, ponovno dolazimo do one grupe ljudi i poduzetnika čije je poslovanje ili prodaja bila prekinuta ili smanjena zbog korona krize. To su mali poduzetnici, obrtnici, OPG-ovci koji prodaju svoje proizvode na javnim površinama, kao što su voće, povrće, cvijeće, borovi, tu su i terase za ugostitelje, prodaja suvenira.
Prihod grada na godišnjoj razini u prosjeku na zadnje 4 godine je oko 600.000 kuna, planiram taj porez smanjiti za 50% i toj grupi malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika ostaviti na raspolaganju dodatnih 300.000 kuna – kazao je Katanović i otkrio plan za treći porez.
-Treća skupina lokalnog poreza je porez na kuće za odmor, koji iznosi 10 kuna po m2 korisne površine, na račun tog poreza, grad godišnje uprihodi nešto ispod 60.000 kuna. Plan je da se taj porez smanji za 50%, da se dodatno rastereti one koji se bave, pa i nekim oblikom seoskog turizma ili koji iznajmljuju svoje smještajne kapacitete u kojima ne stanuju.
Glavni cilj pored rasterećenja je i da ostale sugrađane motiviramo da svoje slobodne kapacitete stave u funkciju turističke ponude. Križevci s okolicom su primamljivi, pogotovo Zagrepčanima, obiteljima s djecom, koji bi došli u naš kraj, proveli ovdje vikend u prirodi, imamo bogatu kulturno-povijesnu baštinu (Križevački štatuti, Sv. Marko Križevčanin, crkva Sv. Križa, Grkokatolička katedrala), sačuvane klijeti i vinograde, sportsko-izletničke sadržaje, nekoliko objekata seoskog turizma nudi izvrsnu domaću kuhinju iz prirodno uzgojenih namirnice, ali nije dovoljno.
Nadam se da ćemo ovom mjerom dodatno motivirati naše ljude, pogotovo na selima da oforme svoju turističku ponudu i stave je u funkciju.
Smanjivanje prireza početkom 2022.godine, a ukidanje prireza od 2023. godine
-Prirez ću smanjiti s 1. siječnjom 2022. godine s dosadašnjih 10% na stopu od 5%, a s 1. siječnjom 2023. ukinuti. Ovo je potez koji nije lak i ne lomi se preko koljena. Moj stav je da se ovoj odluci pristupi oprezno i da se prirez ukine postepeno kroz dvije faze.
Prvo zbog stabilnosti gradskih financija i da si u samom početku ne odrežemo cijeli prihod od te stavke koji iznosi oko 4 milijuna kuna na godišnjoj razini, a drugo dok ne vidimo jasnu strategiju nastavka porezne reforme od centralne vlasti i pokazatelje koliki je stvarni pad gospodarske aktivnosti nakon korona krize.
To nije nikakav strah, već ozbiljan pristup ali i odgovornost prema tekućim projektima koji su u fazi izvođenja. Gradovi Bjelovar i Čakovec ukinuli su prirez u jednom potezu, ali to su puno veći gradovi od Križevaca, oba su središta svojih županija, s jačim gospodarstvom koje ima više zaposlenih i s većim proračunom.
Skloniji sam pristupu kao što su to odradili gradovi sličniji nama. Čazma je smanjila prirez s 10% na 5%. Pakrac i Belišće s 10% na 7%. Novska s 10% na 8%. Slavonski Brod i Imotski s 12% na 6%, Vinkovci s 13% na 10%.
Smanjenjem prireza za 50%, građanima ostavljamo oko 2 milijuna kuna više na godišnjoj razini, za potrebe njihovih kućanstva i obitelji, a za godinu dana nakon toga, dodatnih 2 milijuna.
Kompletna strategija poreznog rasterećenja, potkrepljena je povećanjem prihoda od poreza na dohodak zadnjih godina, i to sa 25.6 milijuna kuna u 2017.godini, na 44.4 milijuna kuna u 2020. godini, što je veliko povećanje i grad može najnormalnije funkcionirati s 2.5 milijuna kuna manje, ako rastereti ove četiri grupe lokalnog poreza.
A ovaj razmjerni dio koji možemo kroz lokalne poreze ostaviti gospodarstvu, malim poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, pa i kroz smanjenje i ukidanje prireza građanima, vjerujem da će oni opet dobar dio tih sredstava uložiti u svoja poslovanja, u svoje zaposlenike, a građanima će ostati nešto više novaca za trošenje – kazao je Katanović i osvrnuo se na potpore u gospodarstvu i poljoprivredi.
-Želim izdvojiti dvije važne aktivnosti, obje se tiču naših poslovnih zona, posebice zone Gornji Čret.
Iako se zona zadnjih godina poprilično napunila, a određeni utjecaj je imalo i smanjenje cijene prodaje zemljišta, treba učiniti dodatni korak. Potrebno je dodatno stimulirati gospodarstvo i time privući nove investitore u naše poslovne zone, po uzoru na grad Bjelovar, smatram da je potrebno uvesti Model 1-1-1.
Što znači, da za kupnju zemljišta u poslovnim zonama ponudimo cijenu 1,00 kn/m2, te komunalni doprinos i komunalnu naknadu za 1,00 kunu – rekao je i pobrojao kriterije.
-Izgradnja objekta u roku 3 godine od pravomoćnosti građevinske dozvole, zapošljavanje minimalno 10 radnika i zadržavanje na minimalno 5 godina.
Djelatnosti su prvenstveno proizvodne djelatnosti, pa ICT industrija, metaloprerađivačka industrija, drvoprerađivačka industrija, tekstilna industrija i poljoprivreda – rekao je.
Gornji Čret
-Izdvojit ću još jedan važan projekt kojem planiram posvetiti veliku pažnju a odnosi se na prostor u poslovnoj zoni Gornji Čret.
Podrška izgradnji logističkog skladišta u poslovnoj zoni Gornji Čret, s online distribucijom proizvoda i roba na tržište. Stanje tržišta skladišnih kapaciteta u Republici Hrvatskoj ima tendenciju rasta iz godine u godinu. Prevladavanjem logistike na tržištu, sve su brojniji skladišni prostori kako bi roba stigla od točke A do točke B ispravna i neoštećena, u pravo vrijeme, na pravo mjesto te u točno naručenoj količini.
Tržište Republike Hrvatske, prema provedenoj analizi, uspješno odgovara tvrtkama da bi svoje skladišne kapacitete povećale ili jednostavno održavale razinu skladištenja robe.
Trendovi na europskom tržištu pokazuju da je paketni dio poslovanja i dalje u rastu i razvoju s istom tendencijom i u idućim godinama, a glavni čimbenik tog rasta je e-trgovina.
Tvrtke koje su donedavno temeljile svoje poslovanje isključivo na veleprodajnim ili maloprodajnim trgovinama krenule su u otvaranje vlastitih internetskih trgovina i vidimo da je to bio pravi potez u ovim teškim vremenima u kojima se nosimo s korona krizom i dosta ozbiljnim padom gospodarske aktivnosti.
Unatoč tome logistički centri vrlo su bitan element gospodarstva i njihov broj dobar je pokazatelj stanja gospodarstva u nekoj zemlji.
U Hrvatskoj postoji oko 280.000 m2 suvremenoga skladišnog prostora. Poznata je priča da strane ulagače od ulaganja u logističke projekte odvraćaju visoke cijene zemljišta i komunalne i vodne naknade i doprinosa koje nekad prelaze i 10% vrijednosti ukupne investicije, što je izuzetno puno.
Bitnu ulogu igra i tromost administracije kod izdavanja dozvola te loša ulagačka klima, odnosno ne baš sjajan imidž koji Hrvatska ima kod tvrtki iz mnogih sektora zainteresiranih za ulazak na naše tržište. Uz navedeno, tu su i visoki troškovi radne snage, skuplji građevinski materijal od onih u regiji i nedostatak konkurencije.
U Hrvatskoj postoji samo jedan logistički park namijenjen tržištu, odnosno davanju u zakup, a to je logistički parku Zagreb u Svetoj Nedjelji kod Samobora.
Zone poput Jankomira i Žitnjaka, nekada predgrađa Zagreba, postala su dio grada i u budućnosti će zbog prometnog zagušenja, a i vrijednosti zemljišta, odnosno boljeg načina njegova iskorištavanja i one morati biti preseljene.
Primjeri takvog izdvajanja od gradskog područja su skladišta Lidla i Magme u Jastrebarskom, Alce i Rewe grupe u Svetoj Heleni te M-Sana u Rugvici. Uz gore spomenute, izvrsne preduvjete razvoju Logističko-skladišnih kapaciteta imaju Križevci, zbog svojeg geografskog položaja, no ubrzo i zbog svoje izvrsne prometne povezanosti u obliku daljnjeg razvoja cestovne i željezničke prometne infrastrukture.
Naš zadatak će biti pronaći zainteresiranog investitora, ponuditi mu da za nižu cijenu od trenutne a to je 60,00 kn/m2, kupi zemljište na Gornjem Čretu, a imamo parcelu od cca 45.000 m2 koja nije u funkciji i potrebno je samo izgraditi cestu za njen pristup i oslobodimo ga komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Tom investicijom može se vrlo brzo zaposliti nekoliko desetaka ljudi, ono što je važno s nižom stručnom spremom, koji dosta teško pronalaze posao u Križevcima – poručio je Katanović i istaknuo programske smjernice vezane uz poljoprivredne proizvođače.
-Izuzetno su nam važni upravo ti stanovnici jer su čuvari ruralnog prostora i života na selu. Posebnu pozornost posvećujemo upravo našem selu i poljoprivrednim proizvođačima posebno onim malima, pritom ne zanemarujući velike farmere.
Svatko od njih ima svoju ulogu u gospodarstvu i životu svoje lokalne zajednice, bilo da proizvodi za prodaju na veliko, izvozi i proizvodi za proizvođačko-prehrambenu industriju ili da prodaje na gradskoj tržnici ili kućnom pragu.
Prema zadnjim dostupnim podacima na području Grada djeluje 1649 OPG-a. Većina je malih i srednjih, a samo mali postotak velikih. I za jedne i za druge imamo pripremljen program podrške jer su nam jednako bitni.
Kao dobar primjer, ovdje su prisutni naši prijatelji koji su se odlučili pridružiti nam se i podržati nas, gospodin Franjo Švagelj iz Sv. Helene, poljoprivrednik, vlasnik OPG-a i farme za tov bikova, i Ivana Hržić, čija obitelj u Bojnikovcu ima OPG i bavi se uzgojem povrća i bobičastog voća – kazao je Katanović predstavljajući kandidate koji će biti na listi za Gradsko vijeće.
Program za poljoprivredu
Katanović je pobrojao glavne smjernice programa za poljoprivredu. -Organiziranje umrežavanja poljoprivrednih proizvođača i prerađivačke industrije za plasman poljoprivrednih proizvoda, kroz osnivanje prodajnog centra – Agrocentra u zoni Gornji Čret.
-Pomoć obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u plasmanu proizvoda na tržištu i stvaranja uvjeta zadržavanja mladih na selu. Formiranje baze proizvođača i utvrđivanje najtipičnijeg lokalnog proizvoda i podrška pri stvaranju križevačkog brenda. Pomoć kod promidžbe križevačkih proizvoda organiziranjem Dana križevačke kuhinje (krenuti sa Zagrebom i Pagom – po uzoru na Zagorsku županiju) – uz Sajam cvijeća i Gastro fest, organizirati poljoprivredne manifestacije na trgovima, kao što je Dan sira, Dan meda, Dan jagoda, Dan jabuka, oživjeti trgove i staviti ih u funkciju.
-Sufinancirat ćemo odlaske na nacionalne i međunarodne izložbe i sajmove – uz županiju. Tu je i podrška i sufinanciranje pri izradi projektne dokumentacije za izgradnju prerađivačkih pogona malih kapaciteta, kao što su male mljekare, sirane, uljare..
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu grada treba staviti u funkciju i dati ga zainteresiranim poljoprivrednicima, OPGovima, braniteljskim udrugama na obrađivanje.
Nalazimo se ovdje ispred prostora Razvojnog centra i tehnološkog parka, kojim upravlja Križevački poduzetnički centar d.o.o. Križevci.
Vrijednost investicije je oko 38 milijuna kuna i velika je šteta da, nažalost, ovaj projekt od samog njegovog početka prije 6 godina, nikada nije zaživio u onoj svojoj pravoj ulozi u kojoj bi trebao biti i pružati svojim korisnicima usluge koje su standard za Razvojni centar i tehnološki park.
Uzmimo za primjer Koprivnički Enter, koji ima 12 zaposlenih i 8 vanjskih mentora koji pomažu poduzetnicima i savjetuju ih oko problema na koje svaki dan nailaze.
Znam s kojim problemima se poduzetnici susreću iz vlastitog iskustva. Imam ovdje obrt već preko 2 godine, ušao sam u prostor RCTP-aa, uložio u njega za 3 mjeseca preko 130.000 kuna da bih ga uopće mogao osposobiti i dovesti do faze korištenja i krenuti s radom.
I to nije sporno, sporno je ono da izostaje podrška i pomoć malim poduzetnicima i obrtnicima u smislu knjigovodstvenog, financijskog i pravnog savjetovanja. Nažalost nema mentorstva i konzaltinga, pomoći i potpore za daljnji rast, razvoj i povećanja konkurentnosti ili pomoći u marketingu koji je danas možda najvažnija stavka.
Neki pomaci se vide u zadnje dvije godine, ali nije dovoljno. Planiram sprovesti kroz KPC da ovom prostoru damo njegov puni smisao kroz sljedeće mjere.
Planiram dovesti vanjske suradnike da poduzetnicima budu mentori i da im pomognu savjetima u njihovom razvoju. Treba razviti i dodatno educirati sadašnji kadar i dovesti novi sa svježim idejama koji će financijskim, pravnim i marketinškim savjetima pomagati, raditi na projektima za korisnike i pomagati im u natječajima za domaće i EU fondove, za kredite pri komercijalnim i poslovnim bankama kako bi poduzetnici mogli unaprijediti svoje poslovanje.
Treba prilagoditi cijenu najma korisnicima u hangarima i onima u uredskim prostorima.
Nije prihvatljivo da cijena bude svima jednaka, jer su korisnici u hangarima imali daleko veća ulaganja kako bi osposobili prostor za rad, za razliku od onih u uredskim prostorima koji su ušli u gotov prostor sa svom potrebnom infrastrukturom, strujom, internetom.
Možda to zvuči banalno, ali činjenica je, da kada potpišete ugovor o najmu za prostor u hangaru, u njemu imate vanjske zidove s prozorima, ulazna vrata, pod i krov. Potrebno je puno novaca i nekoliko mjeseci rada u osposobljavanju prostora prije nego krećete raditi. Znam o čemu govorim, ja sam to prošao i to ću promijeniti.
Cilj RCTP-a ne može biti jeftino iznajmljivanje radnog i skladišnog prostora, već mjesto u kojem će se u fazi predinkubacije i inkubacije sa svom potrebnom pomoći administracije KPC-a razvijati mikro poduzeća koja se bave bilo proizvodnjom ili nekom uslugom i sukladno godinama provedenih ovdje plaćati i cijenu najma prostora.
U svakom ovakvom ili sličnom prostoru cijena najma za prvu godinu je besplatna, a u godinama nakon toga cijena raste. Što znači, ako je tržišna cijena najma prostora u RCTPu 32 kn/m2 prva godina je besplatna.
Druga godina – sufinanciranje 70% = 9,60 kn/m2. Treća godina – sufinanciranje 50% = 16 kn/m2. Sljedeća godina – sufinanciranje 30% = 22,40 kn/m2 i u petoj godini godini isvakoj dalje plaća se puna tržišna cijena najma
Takvim pristupom ovaj prostor može se razviti u standardima koji i jesu prava namjena Razvojnog centra i tehnološkog parka – zaključio je Katanović i na novinarsko pitanje dodao da se s ostalim kandidatima za gradonačelnika Križevaca neće baviti.
izvor: prigorski.hr